Konaković govori o ugroženosti Bošnjaka, a vlastitim potezima ostavlja upražnjene ključne pozicije
Jedna od posljednjih sjednica Vijeća ministara BiH ponovo je otvorila pitanje kadrovske politike u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Na čelu jednog od ključnih sektora i dalje je vršilac dužnosti sekretara, Edin Dilberović, iako je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković prije nekoliko mjeseci najavio da će upražnjena pozicija biti popunjena.
Do imenovanja, međutim, nije došlo.
Istovremeno, Konaković je u javnosti sve glasniji u ulozi svojevrsnog zaštitnika Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine, iako upravo tokom njegovog mandata najmanje četiri značajne pozicije nisu popunjene na način koji bi osigurao odgovarajuću nacionalnu zastupljenost.
Na problem nacionalne strukture zaposlenih u državnim institucijama godinama je upozoravao državni zastupnik Šemsudin Mehmedović, tražeći konkretne podatke o zastupljenosti konstitutivnih naroda u institucijama BiH. Podaci do kojih je dolazio ukazivali su na ozbiljne neravnoteže i nepovoljan položaj Bošnjaka na pojedinim pozicijama.
Konaković, koji je tokom svog mandata u Ministarstvu vanjskih poslova BiH povlačio poteze u brojnim kadrovskim pitanjima, sada se, kako se približavaju izbori, sve češće pozicionira kao političar koji štiti interese Bošnjaka u državnim institucijama.
Međutim, njegova politička retorika i konkretni potezi ne djeluju uvijek usklađeno.
Posebno je indikativan slučaj koordinatora za reformu javne uprave. Upozorenja da bi na tu poziciju, prema principu odgovarajuće nacionalne zastupljenosti, trebao biti imenovan Bošnjak, dok je u ovom mandatu Vijeća ministara BiH postavljen Hrvat, mjesecima su bila ignorisana.
Zbog toga se nameće jednostavno pitanje: ako je nacionalna zastupljenost u državnim institucijama zaista prioritet, zašto se na problem reaguje tek sada, kada se približavaju izbori?
Jer nije dovoljno govoriti o ugroženosti Bošnjaka. Potrebno je vlastitim odlukama pokazati da se principi o kojima se govori u javnosti zaista primjenjuju i kada je riječ o kadrovskoj politici institucija Bosne i Hercegovine.
A upozoravano je i na činjenicu da od devet državnih ministarstava samo u njegovom nije provedena procedura izbora sekretara. Zvanično je ta pozicija upražnjena od marta 2021. godine kada je preminuo sekretar Adi Hadžikapetanović.
Inače, pozicija ministra vanjskih poslova se mijenja ovisno ko je na čelu Vijeća ministara BiH, pa se samim tim može desiti da Bošnjaci izgube vrlo važne pozicije u Ministarstvu vanjskih poslova BiH nakon rotacije u Vijeću ministara BiH prilikom formiranja nove državne vlasti.
Osim pozicije sekretara upražnjene su još tri pozicije pomoćnika ministra, u sektorima za multilateralu, bilateralu i opće poslove.
U jednom od mišljenja Agencije za državnu službu BiH iz 2018. godine navedeno je da nema prepreke da se mjesto rukovodećeg državnog službenika popuni putem internog oglasa, no Konaković očito nema namjeru popunjavati ove pozicije.
U ostalim ministarstvima pozicije sekretara su popunjene pa su tako sekretari Ministarstva finansija i trezora i Ministarstva civilnih poslova osobe iz reda srpskog naroda. U Ministarstvu pravde je Hrvat kao i u Ministarstvu prometa i komunikacija.
U Ministarstvu odbrane BiH, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvu sigurnosti BiH sekretari su iz reda Bošnjaka.
U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice sekretar je iz reda ostalih.