Američki mediji izvještavaju da je u toku proces izrade pregleda evropskih zemalja, klasifikovanih prema njihovom odnosu prema SAD-u u kontekstu sukoba s Iranom, obuhvatajući i saveznike i države koje nisu podržale saradnju.
Primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana postaje sve nestabilnije, dok napetosti na Bliskom istoku ponovo rastu. U takvim okolnostima, američki predsjednik Donald Trump uputio je Evropi zahtjev za konkretnijim angažmanom, uključujući i vojno prisustvo u Hormuškom moreuzu.
Amerika traži brodove, ne podršku
Prema informacijama njemačkog „Spiegela“, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte obavijestio je evropske prijestolnice da Washington u narednim danima očekuje konkretne poteze – slanje ratnih brodova ili drugih vojnih kapaciteta.
Politička podrška koju su evropske zemlje pružale od početka sukoba više se ne smatra dovoljnom u novonastaloj situaciji. Kako rastu tenzije, sve je izraženiji pritisak da se simbolična podrška zamijeni konkretnim potezima na terenu.
Prema diplomatskim izvorima, zahtjevi koji dolaze iz Washingtona sve više poprimaju oblik svojevrsnog ultimatuma. Od evropskih saveznika traži se jasan i nedvosmislen izbor – aktivno vojno učešće ili suočavanje s potencijalnim političkim i bezbjednosnim posljedicama takve odluke.
Američki predsjednik Donald Trump dodatno pojačava pritisak na partnere unutar NATO, insistirajući na konkretnijem doprinosu u strateški važnim zonama poput Hormuškog moreuza. Istovremeno, američki mediji izvještavaju da se priprema detaljna analiza evropskih zemalja, u kojoj će biti jasno naznačeno koje države su podržale američku politiku prema Iranu, a koje su odbile saradnju.
U diplomatskim krugovima sve češće se spominje i mogućnost povlačenja američkih trupa iz zemalja koje ne ispune očekivanja Washingtona. Takav potez bi mogao izazvati ozbiljne potrese unutar NATO saveza, dovodeći u pitanje postojeću bezbjednosnu arhitekturu u Evropi.
S druge strane, dok Washington insistira na vojnom angažmanu, sve više evropskih prijestonica otvoreno izražava neslaganje s pojedinim potezima na Bliskom istoku. Zvaničnici European Union i United Kingdom sve glasnije kritikuju izraelske vojne operacije, ocjenjujući napade na Lebanon kao nesrazmjerne i pozivajući na uključivanje te zemlje u šire primirje.
Pojedine države već povlače konkretne poteze. Spain je, prema dostupnim informacijama, odbila saradnju sa SAD-om i zabranila prelet američkih vojnih aviona, što predstavlja značajan diplomatski signal i dodatno produbljuje podjele među zapadnim saveznicima.
Ovakve razlike u pristupu sve više opterećuju odnose unutar zapadnog bloka, otvarajući prostor za geopolitičke pomake. U međuvremenu, Russia koristi novonastalu situaciju. Porast cijena nafte mogao bi značajno povećati prihode Moskve od izvoza energenata, čime se dodatno jača njen međunarodni položaj i uticaj.
U takvim okolnostima, zahtjevi koje upućuje Washington podižu ulog na viši nivo. Odluke koje će evropske zemlje donijeti u narednom periodu mogle bi imati dugoročne posljedice – ne samo po stabilnost regiona, već i po odnose unutar savezništava koja su decenijama činila osnovu zapadne bezbjednosti.
Dalji razvoj situacije sada u velikoj mjeri zavisi od poteza ključnih globalnih aktera, čije odluke mogu odrediti da li će doći do smirivanja tenzija ili njihovog dodatnog širenja.
