Političke tenzije na Balkanu ponovo rastu, dok različiti pristupi Washingtona i Brisela prema dešavanjima u Bosni i Hercegovini i Srbiji dodatno komplikuju sigurnosnu situaciju u regiji. Upozorenje donosi komentar koji prenosi Finanz und Wirtschaft, uz ocjenu da bi produbljivanje nacionalističkih sukoba, čak i ako ne preraste u širi oružani konflikt, moglo imati ozbiljne posljedice po stabilnost cijelog Balkana.
U komentaru se navodi da se regija ponovo suočava s politikom koja se u velikoj mjeri oslanja na ratno naslijeđe, nacionalne podjele i neriješene sporove iz prošlosti. Kao jedan od događaja koji je ponovo otvorio stare rane autor izdvaja sahranu osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu prošlog mjeseca. Događaj je izazvao brojne reakcije i dodatno pojačao nacionalističku retoriku.
Mladić i dalje ima podršku dijela srpskog stanovništva, uključujući dio Srba u Bosni i Hercegovini, dok ga žrtve i preživjeli ratnih zločina počinjenih tokom rata u BiH smatraju jednim od ključnih simbola ratnog nasilja. Njegova presuda pred međunarodnim sudovima ostaje dio šireg pitanja suočavanja s prošlošću u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Diplomatski odnosi Srbije i BiH pogoršavaju se, što izaziva dodatne sumnje u nastavak pristupanja Srbije Evropskoj uniji, procesa koji je ionako gotovo zamrznut.
Situaciju dodatno otežava to što Evropa i Sjedinjene Američke Države više nemaju usklađen pristup. Ranije su uglavnom zajednički podržavale krhki politički proces u BiH, dok sada zastupaju različite pozicije.
Jačanje tvrdih političkih struja
Američki pristup Zapadnom Balkanu posljednjih godina prolazi kroz promjene, a autor komentara posebno ukazuje na drugačiji odnos administracije Donalda Trumpa prema političkim prilikama u regiji.
Za razliku od ranijih američkih administracija, koje su često bile predmet kritika zbog snažnog angažmana u unutrašnjim političkim procesima Balkana, Trumpova administracija, prema ocjeni autora, pokazuje znatno manji interes za osjetljiva politička pitanja u regiji.
U komentaru se navodi da je fokus Washingtona prvenstveno usmjeren na ekonomske interese i šire strateške ciljeve, dok se istovremeno, prema tvrdnji autora, pokazuje veća tolerancija prema političkim akterima u Republici Srpskoj koji zagovaraju tvrđi pristup prema institucijama Bosne i Hercegovine.
Komentar istovremeno otvara pitanje odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije prema Balkanu. Dok Brisel nastoji zadržati fokus na evropskim integracijama i institucionalnoj stabilnosti, Washington, prema autorovoj interpretaciji, pokazuje veći naglasak na ekonomskim i geopolitičkim interesima.
Razlika u pristupima dvije ključne zapadne sile mogla bi, prema autoru, dodatno otežati usaglašavanje međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini i ostatku Zapadnog Balkana.
Kosovo
Ni situacija na Kosovu nije mirnija. Razgovori Srbije i Kosova o pomirenju nalaze se u slijepoj ulici. Lokalnim vlastima u podijeljenoj Mitrovici još nije prenesena odgovornost za most koji povezuje srpski i albanski dio grada, zbog straha od mogućih nepredvidivih posljedica.
“Politički sistem Kosova općenito se nalazi u slijepoj ulici”, ocjenjuje se u komentaru.
Ogorčenje zbog nedavne osuđujuće presude Hashimu Thaçiju, nekadašnjem vojnom vođi i predsjedniku Kosova od 2016. do 2020. godine, dodatno je udaljilo zemlju od ranijih međunarodnih partnera, smatra autor. Presudu su donijela Specijalizirana vijeća Kosova.
Izgubljeni zamah evropskih integracija
Nijedan od ovih događaja sam za sebe ne bi nužno morao izazvati destabilizaciju. Međutim, zajedno stvaraju opasnost od dostizanja kritične mase nacionalističkog raspoloženja, upozorava se u komentaru.
Osnovna zamisao mirovnih procesa prije četvrt stoljeća bila je da kombinacija pregovora o članstvu u EU i pomirenja, koje bi podsticali različiti međunarodni sudovi, postepeno donese stabilnost i saradnju u regiji. Autor smatra da je ta nada iznevjerena.
Uz izuzetak Crne Gore i možda Albanije, evropske integracije su zastale i izgubile veliki dio svoje motivacijske snage.
Autor jednako razočaravajućim smatra to što su se postupci pred međunarodnim sudovima u Hagu toliko dugo odužili da, prema njegovoj ocjeni, više nemaju izgleda da podstaknu pomirenje. Moguće je, dodaje, da čak dodatno pogoršavaju situaciju.
Mala Crna Gora i dalje je na putu koji obećava, ali je vrlo neizvjesno bi li njen proces pristupanja EU mogao izdržati novo izbijanje nemira u regiji.
“Ako bi Srbija bila zainteresovana za destabilizaciju svog susjeda, bilo bi joj lako da to i učini”, procjenjuje autor.
Kao i uvijek na Balkanu, ne postoje jednostavna rješenja za rastuće napetosti. Svaka zemlja ima vlastite političke procese, ali je velik rizik da se posljedice preliju preko granica i međusobno pojačavaju.
Prema ocjeni autora, SAD se usmjeravaju isključivo na privatne ekonomske interese, dok pažnju EU odvlače ruska agresija i nepredvidivost američke politike. Zbog toga su slabi izgledi za usklađenu međunarodnu politiku koja bi obnovila stabilnost, podstakla pomirenje i podržala evropske integracije.
To ne znači da regija ide prema novom krugu balkanskih ratova. Ipak, čak i ograničeni sukobi mogli bi biti dovoljni da cijeli Balkan usmjere prema neizvjesnijoj i opasnijoj budućnosti.
Politički odgovorni, posebno u Evropi, moraju ozbiljno shvatiti ovo upozorenje, poručuje autor. Komentar završava njegovom ocjenom da je Balkan u prošlom stoljeću Evropi dva puta donio velike ratove te da bi i u ovom stoljeću mogao ponovo postati izvor nestabilnosti.