„Nakon godina skupih i bezuspješnih lobiranja, Milorad Dodik je odjednom ostvario ono što ranije nije uspijevao. „Zašto baš sada?“, pita Puljić.
Ivica Puljić smatra da u skorije vrijeme ne treba očekivati ozbiljnije poteze američke administracije u vezi sa zahtjevima za ponovno uvođenje sankcija, naglašavajući da će daljnji razvoj situacije u velikoj mjeri zavisiti od angažmana bh. diplomatije.
Govorio je i o ulozi američkog Kongresa, mogućnosti imenovanja novog visokog predstavnika, odnosu Washingtona prema Bosni i Hercegovini, kao i o tome koliko lobiranje može utjecati na donošenje političkih odluka u Sjedinjenim Američkim Državama.
Reakcija američke administracije
Puljić smatra da se tokom ljetnih mjeseci ne mogu očekivati konkretni potezi iz Washingtona, prije svega zbog pauze u radu američkog Kongresa, ali i zbog dosadašnjeg odnosa izvršne vlasti prema sličnim inicijativama.
„Ne vidim da možemo nešto očekivati u ovim ljetnim mjesecima. Kongres ide na kolektivni odmor na mjesec dana, sve će biti u zastoju. Sumnjam da će administracija išta poduzeti oko ovog pisma iz Kongresa“, rekao je Puljić.
Dodao je da sankcije nisu u nadležnosti Bijele kuće, već prvenstveno State Departmenta i Ministarstva finansija, podsjećajući da ni raniji zahtjevi zakonodavaca za vraćanje sankcija Miloradu Dodiku nisu rezultirali reakcijom administracije.
Ključna uloga bh. diplomatije
Istakao je da Sjedinjene Američke Države i dalje podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, ali da će naredni period zahtijevati aktivniji diplomatski angažman.
„Mnogo toga će zavisiti u aktivnostima BiH diplomacije. Idućeg mjeseca treba se održati veliki godišnji skup u New Yorku, Opća skupština Ujedinjenih naroda, što je lijepa prilika da se najviši predstavnici Bosne i Hercegovine sastanu sa američkim kolegama“, kazao je, dodajući da bi taj period trebalo iskoristiti za profesionalno lobiranje.
Govoreći o inicijativama bh. političara upućenim međunarodnoj zajednici u vezi s Memorijalnim centrom, Puljić je rekao da bi budući visoki predstavnik mogao imati određeni utjecaj, ukoliko bude imenovan, ali da je pitanje hoće li ga iskoristiti.
Istovremeno je izrazio sumnju da će aktuelne inicijative domaćih političara imati konkretnog efekta na američku politiku.
„Mislim da je to za domaću upotrebu, da građani vide pred izbore da oni nešto rade i ne mislim da će imati nekog konkretnog utjecaja na američku politiku. Možda je bolje da se više radi kroz Ujedinjene narode nego kroz američku administraciju“, rekao je.
Dejtonske generacije više nema
Komentarišući ukupne odnose Washingtona prema Bosni i Hercegovini, rekao je da je odlaskom generacije američkih zvaničnika koja je učestvovala u kreiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma došlo do promjene pristupa.
„Jim O'Brian je posljednji iz te, ja to zovem, dejtonske generacije američkih političara koji su jako dobro znali što se događa u Bosni i Hercegovini. Nema više tih ljudi iz te takozvane dejtonske generacije američkih administracija“, kazao je.
Govoreći o američkoj administraciji predsjednika Donalda Trumpa, Puljić je ustvrdio da su finansijski interesi značajno utjecali na određene političke odluke.
„Skidanje sankcija Dodiku i drugima jasno govori zapravo koliko je korumpirana Trumpova vlada. Dodik je ranije, to znamo, godinama skupo plaćao lobiranja bez ikakvih rezultata. I onda odjednom rezultat. Zašto? Zbog američke korupcije“, rekao je.
Na kraju je ukazao na razliku između stavova američkog Kongresa i izvršne vlasti, navodeći kao primjer inicijativu dijela kongresmena da se Srbiji oduzme domaćinstvo konferencije OSCE-a zbog bliskih odnosa s Rusijom, Kinom i Iranom.
„Što se Trumpa tiče, sumnjam da on išta zna o svim ovim događanjima. Njemu je jedino važno da ga netko pohvali i pokaže ljubav prema njemu, kao što to čine Srbija i entitet RS. Ako se pri tome može nešto zaraditi ili dobiti, kao recimo neki rijetki mineral, puna šaka brade“, zaključio je Puljić.