Prijateljska ruka se ne pruža onome ko je stalno pokušava ujesti. Prvo prestanite s udarcima, pa tek onda pričajte o čekovima.
Njemačka i dalje zadržava određene mjere prema Republici Srpskoj, a dio projekata ostaje suspendovan, što je, prema ocjenama diplomatskih predstavnika, povezano s političkim izjavama i potezima lidera SNSD-a, Milorad Dodik.
Ovo je u intervjuu za „Nezavisne“ izjavio Alfred Grannas, ambasador Njemačka u Bosni i Hercegovini, koji je početkom sedmice boravio u Banjoj Luci. On je naglasio da problem ne predstavljaju samo secesionističke poruke, već i način komunikacije u javnom prostoru.
„Ne radi se isključivo o političkim stavovima, nego i o uvredama koje se povremeno iznose. Ipak, primjećujemo i određene pozitivne pomake – pojedini zakoni su povučeni, a jedan je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio nevažećim. To ukazuje na određeni napredak, ali retorika koja izaziva zabrinutost i dalje je prisutna“, rekao je Grannas.
Govoreći o pitanju legitimnosti vlasti, istakao je da Njemačka poštuje odluke domaćih institucija. Kako je objasnio, dok nadležni organi – prije svega Ustavni sud – ne utvrde da nešto nije u skladu s ustavom, takve institucije se smatraju legitimnim.
Danas ste (ponedjeljak) u Banjaluci pa je moje prvo pitanje: kakvi su Vaši utisci o gradu i s kim ste se sastali tokom posjete?
Boravak na sunčanom mjestu uvijek doprinosi boljem utisku – tada sve djeluje vedrije i prijatnije. Ipak, i bez toga mogu reći da mi se Banjaluka zaista dopada.
Kada je riječ o sastancima, planiran je susret s premijerom, ali smo svega nekoliko minuta prije dolaska obaviješteni da je podnio ostavku. Uprkos tome, sastanak je ipak održan u konstruktivnoj atmosferi.
Da li Vam je to pomenuo tokom razgovora? Da li je objasnio razloge?
On je naveo da su se pojavile određene dileme u vezi sa zakonitošću prethodne vlade i samog procesa njenog imenovanja. Upravo zbog toga želio je otkloniti svaku pravnu nedoumicu, pa se odlučio na podnošenje ostavke.
Prema njegovom utisku, postoji velika vjerovatnoća da će u relativno kratkom roku ponovo biti imenovan na funkciju premijera. U tom slučaju mandat bi mu povjerio predsjednik Republike Srpske, čiji je izbor nedavno potvrđen od strane Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine kao zakonit i legitiman.
Da li su postojale bilo kakve sumnje u njemačkoj diplomatiji ili vladi u vezi sa legitimitetom te vlade? Premijer je na konferenciji za novinare nagovijestio da je međunarodna zajednica smatrala da njegova vlada možda nije potpuno legitimna.
Istakao je da se pojam „privremenog predsjednika“ formalno ne spominje u Ustavu, ali da istovremeno ne postoji ni izričita zabrana takvog rješenja. Prema njegovim riječima, u tranzicionim okolnostima ponekad se poseže za sličnim modelima kako bi se prevazišle političke i pravne nejasnoće.
Dodao je da je Njemačka zauzela stav da će, sve dok nadležna ustavna institucija prije svega Ustavni sud Bosne i Hercegovine – ne utvrdi da je određeni postupak neustavan, takvu vladu smatrati legitimnom u Republici Srpskoj.
U tom kontekstu naglasio je da je trenutna situacija čak jasnija nego ranije, jer će novi premijer biti izabran u parlamentu i potom potvrđen od strane predsjednika, čime se dodatno učvršćuje institucionalni okvir.
Vaš prethodnik je imao prilično komplikovanu situaciju kada je dolazio na funkciju ambasadora Njemačke. Da li sada postoji šansa da odnosi između Republike Srpske i Njemačke uđu u neku novu fazu, ili je još rano za takve procjene?
Istakao je da je njegov početak mandata bio nešto jednostavniji u odnosu na prethodnika, naglasivši da to nije stvar ličnih zasluga, već okolnosti i tadašnjeg pristupa vlasti u Republici Srpskoj. Proces predaje akreditiva, kako je naveo, protekao je bez poteškoća i u korektnoj atmosferi.
Međutim, dodao je da su se u međuvremenu pojavili određeni izazovi. Podsjetio je da su i dalje na snazi pojedine mjere, kao i da su neki projekti suspendovani, što je u velikoj mjeri povezano s izjavama i političkim potezima Milorad Dodik. Prema njegovim riječima, i javna retorika i konkretne odluke imaju direktne posljedice.
Naglasio je da problem ne predstavljaju samo secesionističke poruke, već i uvredljiv ton koji se povremeno pojavljuje u javnom prostoru. Ipak, ukazao je i na određene pozitivne pomake – pojedini zakoni su povučeni, dok je jedan proglašen nevažećim od strane Ustavni sud Bosne i Hercegovine. To, kako je ocijenio, pokazuje određeni napredak, iako retorika koja izaziva zabrinutost i dalje traje.
Znači li to da još niste uvjereni da je situacija potpuno riješena, za razliku od Vaših američkih partnera koji smatraju da jeste?
Naši američki prijatelji su postigli sporazum sa vlastima u Republici Srpskoj i sa gospodinom Dodikom. Mi takav sporazum nismo sklopili. Mi vidimo određeni napredak, ali želimo da vidimo koliko je održiv. Ova situacija nije nešto u čemu uživamo.
Ali isto tako ne možemo jednostavno davati novac njemačkih poreskih obveznika ako s druge strane ne vidimo ozbiljnu spremnost na saradnju. Znate, ako vas neko stalno udara, a onda očekuje da mu uručite ček, to ide teško.
Republika Srpska, kao i cijela Bosna i Hercegovina, veoma je povezana sa Njemačkom: ekonomski, kulturno, kroz porodice, rad u Njemačkoj… Zbog toga se u društvu postavlja pitanje koliko dugo će RS i BiH biti svojevrsni taoci ovih političkih nesporazuma.
Naglasio je da bi to pitanje prije svega trebalo uputiti Milorad Dodik, uz ocjenu da upravo on i dalje ima presudan uticaj na donošenje odluka. Kako je naveo, stiče se utisak da se procesi pokreću onda kada on to odobri, dok u suprotnom izostaju.
Dakle, i dalje mislite da je on glavna politička figura, iako formalno možda nije u toj ulozi?
Sve na što upućuju dostupni podaci ukazuje u tom smjeru. Ako se vratimo na vašu analogiju o „taocima“, rekao bih da taj osjećaj prije proizlazi sa te strane, jer, kako ste i sami napomenuli, situacija nije prirodna.
U Njemačka živi stotine hiljada ljudi iz Bosne i Hercegovine, među kojima je značajan broj i iz Republika Srpska.
Nakon Evropske unije kao cjeline, Njemačka predstavlja najvećeg pojedinačnog donatora za razvojnu saradnju i javne investicije u zemlji. Trenutno ovdje posluje oko 500 njemačkih kompanija, od kojih mnoge imaju poslovanje u RS i ostvaruju dobre rezultate.
Istovremeno, istakao je da su Njemačka i dalje spremni i voljni doprinijeti razvoju, ali da je važno primijetiti i određeni napredak – prije svega u vidu umjerenijeg i konstruktivnijeg pristupa političkih donosilaca odluka u Republici Srpskoj.
