Trump javno priznao da je rat protiv Irana njegova osobna inicijativa.
Manje od 48 sati prije početka navodnog američko-izraelskog napada na Iran, izraelski premijer Benjamin Netanyahu telefonski je razgovarao s američkim predsjednikom Donald Trump, nastojeći obrazložiti razloge za pokretanje složene i rizične vojne operacije – upravo one vrste sukoba kojima se Trump ranije protivio tijekom svojih političkih kampanja.
Prema pisanju Reutersa, obojica su već ranije tog tjedna, na temelju obavještajnih izvještaja, bili upoznati s time da će se iranski vrhovni vođa Ali Khamenei uskoro sastati sa svojim najbližim suradnicima u kompleksu u Teheranu. Takva situacija otvorila je mogućnost takozvanog „dekapitacijskog udara“ – napada usmjerenog na sam vrh političkog i vojnog vodstva zemlje.
Netanyahu, odlučan da provede operaciju koju zagovara već desetljećima, tvrdio je Trumpu da se možda nikada više neće ukazati bolja prilika za likvidaciju Hameneija – i za osvetu zbog prethodnih iranskih pokušaja atentata na Trumpa, uključujući i navodni plan iz 2024. godine.
Kako podsjeća Reuters, američko ministarstvo pravosuđa optužilo je jednog pakistanskog državljanina da je pokušao regrutirati ljude u SAD-u radi ubojstva Donalda Trumpa, i to kao odmazdu za likvidaciju iranskog generala Qassema Soleimanija.
Kako navodi Reuters, u trenutku tog razgovora američki predsjednik Donald Trump već je načelno dao odobrenje za vojnu operaciju protiv Irana, ali još nije donio konačnu odluku o vremenu ni uvjetima mogućeg izravnog uključivanja Sjedinjenih Država.
Američke snage su tjednima prije toga postupno pojačavale prisutnost u regiji, zbog čega su mnogi unutar administracije smatrali da je pitanje trenutka kada će predsjednik dati konačno „zeleno svjetlo“. Jedan od ranije planiranih termina za napad u međuvremenu je otkazan zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.
Koliko je Netanyahuov argument utjecao na Trumpovu odluku?
Reuters nije mogao utvrditi koliko je Netanyahuov argument utjecao na Trumpovu konačnu odluku, no razgovor je bio svojevrsni završni pokušaj uvjeravanja. Prema izvorima, upravo je taj razgovor – zajedno s procjenom da se „prozor prilike“ za eliminaciju iranskog vođe zatvara – bio ključni okidač za Trumpovu odluku da 27. veljače pokrene operaciju „Epic Fury“.
Netanyahu je, kako piše Reuters, tvrdio da bi Trump mogao ući u povijest eliminacijom iranskog vodstva koje Zapad – ali i mnogi Iranci – godinama smatraju neprijateljskim. Čak je sugerirao da bi Iranci mogli izaći na ulice i srušiti teokratski režim koji vlada od 1979. godine i koji se smatra jednim od izvora globalne nestabilnosti.
Prve bombe pale su ujutro 28. veljače. Iste večeri Trump je objavio da je Hamenei mrtav.
Kako podsjeća Reuters, sam Netanyahu odbacio je tvrdnje da je Izrael „uvukao SAD u rat“ kao „lažne vijesti“: „Zar itko stvarno misli da netko može govoriti predsjedniku Trumpu što da radi?“, rekao je izraelski premijer.
Trump je javno isticao da je odluka o pokretanju rata bila isključivo njegova. No, izvori Reutersa sugeriraju da, iako Netanyahu nije nužno prisilio Trumpa na rat, argumentacija je – uključujući naglašavanje prilike za eliminaciju vođe koji je navodno stajao iza pokušaja atentata na Trumpa – bila vrlo uvjerljiva.
Ministar obrane Pete Hegseth početkom ožujka priznao je da je i osveta bila jedan od motiva: „Iran je pokušao ubiti predsjednika Trumpa, a Trump je na kraju imao zadnju riječ“, poručio je Hegseth.
